Stigao je listopad, a s njim i hladniji dani i noći. Prije nego što se radijatori u našim domovima zauvijek počnu grijati, vrijedi analizirati kako smanjiti račune za grijanje.
Prvi korak je smanjiti energetske potrebe zgrade, tj. j. izolacija zidova i ponekad temelja i tavana, zamjena prozora i vrata. To je osnovna pretpostavka, jer nema smisla mijenjati sam izvor topline ako je kuća energetski vampir i troši puno energije.
Drugi korak je razmišljanje o ventilaciji. Izmjena zraka u zgradi mora se odvijati kontinuirano, ali treba imati na umu da se 30 do 60% topline gubi ventilacijom, stoga vrijedi razmisliti o rekuperaciji, tj. j. mehanička ventilacija s povratom topline. Rekuperatori više nisu tako skupi kao prije mnogo godina i sve su tehnološki napredniji. Oni ne samo da izmjenjuju zrak i vraćaju toplinu, već također održavaju stalnu razinu vlažnosti i čiste zrak uvučen izvana.
Filter u rekuperatoru nam omogućava da zaustavimo dio onečišćenja. Kada tražimo uštedu i nastojimo zadržati toplinu u prostoriji, pazimo na ventilaciju, nikako ne brtvimo ventilacijske otvore, jer u objektima koji se griju na kruta goriva to ne samo da predstavlja rizik od trovanja ugljičnim monoksidom, već i odlično okruženje za razvoj gljivica i plijesni.
Treći korak je zamjena izvora topline. Kako će grijanje biti elektrificirano, vrijedno je istražiti dostupne tehnologije dizalica topline. Na tržištu postoje oni koji opskrbljuju energijom podne grijaće mreže kao i klasične radijatore.
Četvrti korak je akumulacija topline; vrijedi analizirati u koje vrijeme zagrijavati vodu u spremniku kako bi kasnije predala toplinu bilo radijatorima ili predala toplinu podnom grijanju. Kada razmišljate o ugradnji takvog spremnika, treba imati na umu da je vijek trajanja dizalice topline ograničen brojem uključivanja i isključivanja. Drugim riječima, što više energije skladištimo u spremniku, pumpa se rjeđe uključuje i duže traje.
I konačno, peti korak – upravljanje toplinom. Bez obzira živite li u stambenoj zgradi ili obiteljskoj kući, isplati se izmjenjivati dnevne i noćne temperature. Kada spavate, niža temperatura je zdravija. Noć može biti odlično vrijeme za dopunjavanje spremnika topline jer su cijene energije tada niže nego danju. Studije pokazuju da se naše kuće i stanovi pregriju, a zatim odmah rashlade otvaranjem prozora kada su radijatori vrući. Na taj način ne samo da rasipamo energiju i svoj novac, već štetimo i klimi.
Preporučam korištenje modernih aplikacija za regulaciju topline u našim prostorijama. Kao što znamo, labilnost našeg vremena postaje sve dinamičnija, a vanjska temperatura može se radikalno promijeniti u nekoliko minuta. Uz pomoć suvremenih i dostupnih tehnoloških rješenja ima smisla temperaturu u interijeru prilagoditi promjenjivom vremenu.
Najjeftinija energija je ona koju ne koristimo. Na pragu sljedeće sezone grijanja, pozivam vas da se prisjetite ovog učinkovitog principa.